Indonezija

Republika Indonezija Indonezija
Zastava Grb
Himna: "Indonesia Raya"
Položaj Indonezije na karti Položaj Indonezije
Glavni grad		Jakarta
Službeni jezik		indonezijski
Državno uređenje
• Predsjednik		Prabowo Subianto
• Predsjednik vlade
Zakonodavstvo
Nezavisnost		1945
Površina
• Ukupno		1.904.569 km2 (14.)
• Vode (%)		4,85
Stanovništvo
• Ukupno		270.203.917 (4.)
• Gustoća		143/km2
BDP (PKM)		2024. (procjena)
• Ukupno		1.402 biliona $
• po stanovniku		4.980 $
Gini (2024)		37,9 (srednja nejednakost)
HDI (2022.)		0.713
Valuta		Rupija
Vremenska zona		od +7 do +9
Pozivni broj		62
Internetska domena		.id

Indonezija (indonezijski: Republik Indonesia), službeno Republika Indonezija, transkontinentalna je unitarna suverena država, koja je većim dijelom u jugoistočnoj Aziji, a manjim u Okeaniji. Smještena između Indijskog i Tihog okeana, Indonezija je najveća svjetska ostrvska država s više od 17.000 ostrva uključujući Sumatru, Javu, Sulawesi i dijelove Bornea i Nove Gvineje. Površinom od 1.904.569 km² 14. je najveća država svijeta u smislu kopnene površine i 7. najveća ako se pored kopnene u obzir uzme i površina mora koje joj pripada. Sa preko 280 miliona stanovnika Indonezija je 4. najmnogoljudnija država svijeta, najbrojnija austronezijska nacija i najmnogoljudnija država sa muslimanskom većinom.

Zemlja u razvoju, Indonezija je klasifikovana kao novoindustrijalizovana zemlja, sa ekonomijom 16. po veličini u svijetu po nominalnom BDP-u i 7. po PPP-u. To je treća po veličini demokratska država na svijetu, regionalna sila i smatra se srednjom silom u globalnim poslovima. Zemlja je članica nekoliko multilateralnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, Svjetsku trgovinsku organizaciju, G20, i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, Udruženja nacija jugoistočne Azije, D-8, i Organizacija islamske saradnje.

Etimologija

Ime Indonezija izvedeno je od latinske riječi Indus i grčke riječi nesos, koja znači "ostrvo". Ime datira iz 18. stoljeća, mnogo prije formiranja nezavisne Indonezije.

Historija

Glavni članak: Historija Indonezije

Sukarno, osnivač Indonezije

Historija Indonezije seže do 2500. godine p. n. e. kada na Javi i Sumatri nastaje više država potaknutih trgovinskom razmjenom.

Najraniji dokazi o postojanju islama datiraju od 13. vijeka, i to na Sjevernoj Sumatri.

Od 1511. počinje kolonijalno razdoblje indonezijske historije kada je zauzimaju Portugalci, a nešto kasnije Englezi i Nizozemci. Kolonijalno razdoblje prestaje završetkom drugog svjetskog rata 1945. kada su Indonežani proglasili nezavisnost, a Sukarno postao prvi predsjednik. Njegov nasljednik, bivši general Suharto obilježio je noviju historiju, zaustavivši privredno propadanje.

Geografija

Glavni članci: Geografija Indonezije i Spisak ostrva u Indoneziji

Karta Indonezije

Planine Semeru i Bromo u istočnoj Javi. Seizmička i vulkanska aktivnost Indonezije među najvećima je na svijetu

Indonezija je najjužnija zemlja u Aziji. Smještena u Indonezijskom arhipelagu, najvećem arhipelagu na svijetu, između Indokine i Australije, te između Indijskog i Tihog okeana. Blizina ekvatora utječe na klimu u Indoneziji, tako da temperature u nizinama dostižu vrlo visoke vrijednosti dok je u visinskim predjelima nešto hladnije. Država se nalazi između geografskih širina 11°J i 6°N i geografske dužine 95°E i 141°E. Transkontinentalna zemlja koja obuhvata jugoistočnu Aziju i Okeaniju, najveća je arhipelaška država na svijetu, koja se proteže na 5.120 kilometara od istoka prema zapadu i 1.760 kilometara od sjevera prema jugu.

Državno koordinaciono ministarstvo za pomorstvo i investicije kaže da Indonezija ima 17.504 ostrva (od kojih je 16.056 registrovanih u UN) raštrkanih na obe strane ekvatora, od kojih je oko 6.000 naseljeno. Najveće su Sumatra, Java, Borneo (dijeli s Brunejom i Malezijom), Sulawesi i Nova Gvineja (dijeli s Papua Novom Gvinejom). Indonezija dijeli kopnenu granicu s Malezijom na Borneu i Sebatiku, Papuom Novom Gvinejom na ostrvu Nova Gvineja, Istočnim Timorom na ostrvu Timor i pomorskim granicama sa Singapurom, Malezijom, Vijetnamom, Filipinima, Palauom i Australijom.

Puncak Jaya je najviši vrh Indonezije sa 4.884 metra, a jezero Toba na Sumatri je najveće jezero, sa površinom od 1.145 km2. Najveće rijeke Indonezije nalaze se u Kalimantanu i Novoj Gvineji i uključuju Kapuas, Barito, Mamberamo, Sepik i Mahakam. Služe kao komunikacijske i transportne veze između otočkih riječnih naselja. U Indoneziji postoji oko 130 aktivnih vulkana.

Vlada

Indonezija je višestranačka republika s dva zakonodavna doma. U parlamentu su u 2014. bile zastupljene sljedeće stranke: Demokrasi Indonesia Perjuangan (PDI-P), Majelis Permusyawaratan Rakyat, Partai Amanat Nasional (PAN), Partai Kebangkitan Bangsa (PKB), Partai Persatuan Pembangunan (PPP), Hanura, Partai Keadilan Sejahtera (PKS).

Administrativna podjela

Glavni članak: Administrativna podjela Indonezije

Administrativno, Indonezija se sastoji od 34 pokrajine, od kojih 5 ima poseban status.

Administrativna podjela Indonezije

Privreda

Indonezija je druga zemlja po izvozu zemnog plina. Glavne poljoprivredne kulture su riža, čaj, začini itd. Industrijski sektor učestvuje u BDP sa 46,4% (2010). Indonezijska privreda se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske finansijske krize iz 1998. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u privredi. BDP (bruto društveni prihod) po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 američkih dolara, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.

Indonezija je svrtstana u grupu Sljedećih jedanaest, u smislu razvoja privrede.

Nauka i tehnologija

LAPAN je indonežanski institut za aeronautička i svemirska istraživanja

Nacionalni Institut aeronautike i svemirskih istraživanja (Indonežanski: Lembaga Penerbangan dan Antariksa Nasional/LAPAN) je svemirska agencija indonežanske vlade. Osnovana je 27. novembra 1964. od strane bivšeg indonežanskog predsjednika Suharto-a nakon jednogodišnjeg postojanja neformalne organizacije agencije za istraživanje svemira.

LAPAN je odgovoran za dugoročna civilna i vojna aeronautička istraživanja. Više od dvije decenije ona upravlja sa satelitima, uglavnom telekomunikacionim, uključujući projekat Palapa satelita, koje je izgradio Hughes (sada dio Boeing Satellite Systems), i koji su lansirani iz SAD ili Francuske Gvajane pomoću raketnog sistema Delta ili Ariane 4, odnosno Ariane.

Stanovništvo

Djeca sa Balija

Glavni članci: Demografija Indonezije i Indonežanci

Indonezija je po broju stanovnika 4. zemlja u svijetu i najveća islamska zemlja. Indonežani pripadaju malajskoj grupi naroda. Dijele se na preko 100 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Javanci sa 45%, Sundi 13%, Malajci 7% i Madurci 6%. Oko 87% indonežana su muslimami. Sa 195 miliona muslimana Indonezija je prva zemlja u svijetu po broju islamskih sljedbenika. Islam se raširio veoma brzo po ostrvlju od 14. vijeka dolaskom arapskih trgovaca iz Hadrameuta i indijski sa juga Indije. Hrišćana, uglavnom protestanti i katolici, čine 10% stanovništva. Hinduisti 2% i budisti 1% čine manji broj stanovništva.

Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke grupe (788 pripadnika raznih naroda i plemena). Indonezijski jezik je maternji za relativno mali broj stanovnika države, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najrasprostranjenija religija je Islam kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i Kršćanstvo, Hinduizam i Budizam.

Indonezija je bila jedna od država najteže pogođenih potresom i cunamijem 26. decembra 2004. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi.

Kultura

Indonezija imo oko 300 etničkih grupa, čiji su se kulturni identiteti razvijali vijekovima, i bili pod uticajem indijske, arapske, kineske i evropske kulture.

Infrastruktura

Željeznica je uvedena u 1897. za vrijeme kolonizacije od strane Nizozemske.

Razno

U Indoneziji je otkriven do sada najstariji prahistorijski pećinski crtež. Starost crteža je uranij-torij analizom procijenjena na oko 40.000 godina.

Također pogledajte

• Bima (narod)
• Karanganyar
• Kupang
• Amahai jezik

Reference

Dodatna literatura

• Ammon, Ulrich; Dittmar, Norbert; Mattheier, Klaus J.; Trudgill, Peter, ured. (2006). Sociolinguistics: an international handbook of the science of language and society. 3 (2nd, revised and extended izd.). Walter de Gruyter. ISBN 9783110184181. Pristupljeno 29. 6. 2010.
• Baker, Colin; Prys Jones, Sylvia (1998), Encyclopedia of bilingualism and bilingual education, Multilingual Matters Ltd., ISBN 9781853593628, pristupljeno 19. 5. 2010
• Bevins, Vincent (2020). The Jakarta Method: Washington's Anticommunist Crusade and the Mass Murder Program that Shaped Our World. PublicAffairs. ISBN 978-1541742406.
• Booij, Geert (1999), "The Phonology of Dutch.", Oxford Linguistics, Oxford University Press, ISBN 0-19-823869-X, pristupljeno 24. 5. 2010
• Cribb, Robert (2013). Historical atlas of Indonesia. Routledge.
• Crouch, Harold (2019). The army and politics in Indonesia. Cornell UP.
• Earl, George SW (1850). "On The Leading Characteristics of the Papuan, Australian and Malay-Polynesian Nations". Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA).
• Effendy, Bahtiar (2003). Islam and the State in Indonesia. Institute of Southeast Asian Studies.
• Emmers, Ralf (2005). "Regional Hegemonies and the Exercise of Power in Southeast Asia: A Study of Indonesia and Vietnam". Asian Survey. University of California Press. 45 (4): 645–665. doi:10.1525/as.2005.45.4.645. JSTOR 10.1525/as.2005.45.4.645.
• Fossati, Diego; Hui, Yew-Foong (2017). The Indonesia national survey project: Economy, society and politics. ISEAS Publishing.
• Friend, T. (2003). Indonesian Destinies. Harvard University Press. ISBN 0-674-01137-6.
• Hadiz, Vedi R.; Robison, Richard (2014). "Beyond Oligarchy". The political economy of oligarchy and the reorganization of power in Indonesia (PDF). Cornell UP. str. 35–56. Arhivirano (PDF) s originala, 19. 5. 2021.
• Indonesia, Statistics. Statistical yearbook of Indonesia 2009 (PDF). Statistics Indonesia, 2019.
• Kitley, Philip (2014). Television, nation, and culture in Indonesia. Ohio University Press.
• Melvin, Jess (2018). The Army and the Indonesian Genocide: Mechanics of Mass Murder. Routledge. ISBN 978-1-138-57469-4.
• Mietzner, Marcus; Muhtadi, Burhanuddin (2018). "Explaining the 2016 Islamist mobilisation in Indonesia: Religious intolerance, militant groups and the politics of accommodation". Asian Studies Review. 3 (42): 479–497. doi:10.1080/10357823.2018.1473335. S2CID 150302264.
• Ricklefs, Merle Calvin (1991). A history of modern Indonesia since c. 1300 (2nd izd.). Basingstoke; Stanford, CA: Palgrave; Stanford University Press. ISBN 0-333-57690-X. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
• Ricklefs, Merle Calvin (2001). A history of modern Indonesia since c. 1200 (3rd izd.). Basingstoke; Stanford, CA: Palgrave; Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-4480-5.
• Robinson, Geoffrey B. (2018). The Killing Season: A History of the Indonesian Massacres, 1965–66. Princeton University Press. ISBN 978-1-4008-8886-3.
• Schwarz, A. (1994). A Nation in Waiting: Indonesia in the 1990s. Westview Press. ISBN 1-86373-635-2.
• Taylor, Jean Gelman (2003). Indonesia. Yale University Press. ISBN 978-0-300-09709-2.
• Taylor, John G. (1999). East Timor: the price of Freedom. Zed Books.
• Vickers, Adrian (2005). A History of Modern Indonesia. Cambridge University Press. ISBN 0-521-54262-6.
• Whitten, T.; Soeriaatmadja, R. E.; Suraya, A. A. (1996). The Ecology of Java and Bali. Hong Kong: Periplus Editions.
• Winters, Jeffrey A. "Oligarchy and democracy in Indonesia." in Beyond Oligarchy (Cornell UP, 2014) pp. 11–34. online Arhivirano 23. 10. 2020. na Wayback Machine
• Witton, Patrick (2003). Indonesia. Melbourne: Lonely Planet. ISBN 978-1-74059-154-6.

Vanjski linkovi

Vlada

• Vlada Indonezije
• Ministar Državnog sekretarijata (ind)
• Antara – Novinska agencija
• Statistički centar
• Šef države i članovi Kabineta Arhivirano 15. 9. 2013. na Wayback Machine

Opće informacije

• Indonesia na CIA World Factbook
• Indonesia iz UCB Libraries GovPubs
• Indonezija na Curlie